GENERALNI SPONZOR

ZLATNI
SPONZOR

SPONZORI

PARTNERI

Potpisan pravilnik za standarde Hrvatske autohtone kuhinje

Na inicijativu Ministarstva turizma 2010. godine osnovana je radna skupina čiji je zadatak bio razmotriti „brendiranje“ Hrvatske kuhinje te Hrvatskog autohtonog restorana. U ovu akciju bili su uključeni predstavnici Hrvatskog kuharskog saveza, Obrtničke i gospodarske komore te restoratera, a završetak 1. faze projekta obilježen je 29.5. potpisivanjem Pravilnika o utvrđivanju posebnog standarda “Hrvatska autohtona kuhinja” od strane ministra g. Damira Bajsa

Projekt „Baština“ koji je još 2004. godine počeo provoditi Hrvatski kuharski savez, krajem prošle godine zaživio je i kao konkretna aktivnost Ministarstva Turizma. Cilj projekta bio je definirati popis Hrvatskih autohtonih jela te odrediti uvjete prema kojima će određeni ugostiteljski objekti moći nuditi ta jela u svojoj ponudi i time steći pravo isticanja znaka “Hrvatska autohtona kuhinja” na svojem objektu. Na taj način, očekuje se da će objekti postati prepoznatljiviji svojim gostima i turistima. Ujedno želja Ministarstva bila je dati dodatni zamah promociji Hrvatskog kulinarstva i početi raditi na stvaranju ugleda i prepoznatljivosti Hrvatske gastronomije u svijetu.

Radna skupina, koju su činili predstavnici HKS-a i članovi Upravnog odbora našeg Saveza Damir Crleni, Branko Čukelj i Katarina Pentek te predstavnici Ministarstva Turizma, Ceha ugostitelja Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske gospodarske komore i Udruženja restoratera Gastronaut, imala je pred sobom izuzetno zahtjevan zadatak jer do sada nije postojao takav relevantan popis pripremljen od strane svih važnih institucija povezanih sa kulinarstvom. Kroz godinu dana održano je desetak sastanaka radne skupine te su razmatrani pravilnik, njegova primjena u praksi, označavanje restorana te u konačnici popis autohtonih jela. Ovaj posljednji dio bio je posebno zahtjevan jer u izboru se našlo gotovo tisuću jela koja su predložili HKS, Ceh ugostitelja i Udruga Gastronaut, i sve njih trebalo je provjeriti i odrediti koja su doista tradicijska jela nekih Hrvatskih krajeva, a koja to nisu. Također, popis je za prvu verziju pravilnika trebalo ograničiti na najviše 500 jela, a u konačnici odabrano je njih 452. No, odmah je važno napomenuti da će ovaj popis biti konstanto nadopunjavan te će prema tome svaki ugostiteljski objekt ili Udruga kuhara moći podnijeti zahtjev Hrvatskoj obrtničkoj komori i zatražiti uvrštenje nekih drugih jela njihovog kraja.

 

Pravilnik je ministar u prisustvu brojnih predstavnika strukovnih udruga Gospodarske i Obrtničke komore potpisao u zagrebačkom restoranu Stari Puntijar, koji je jedan od kandidata za dobivanje oznake/brenda “Hrvatska autohtona kuhinja”. Istaknuvši da se taj projekt i sam pravilnik u Ministarstvu turizma razvijao više od godinu dana u suradnji sa svim relevantnim sektorima ministar Bajs je kazao da restorani koji žele dobiti tu oznaku sada trebaju samo podnijeti zahtjev Ministarstvu turizma. Stručno povjerenstvo će potom izaći na teren te provjeriti zadovoljava li restoran ili drugi ugostiteljski objekt uvjete za tu oznaku.

Pritom se može certificirati cijeli objekt ili samo dio jela koja su na njegovom meniju. Ministar je naglasio da će svaki objekt dobiti navedenu oznaku ako ispunjava uvjete, ali i da će se kontrolirati kvaliteta i sadržaj ponude i nakon dobivanja oznake. To je ujedno i prvi put da Hrvatska brendira svoju kuhinju, što su već napravile brojne druge turističke zemlje te se u idućim godinama očekuje da će se taj projekt još više proširiti.

Predsjednik Hrvatskog kuharskog saveza Damir Crleni kazao je da je to izuzetno važno za turizam i ugostiteljstvo te da će svi restorani koji su i do sada nudili kvalitetnu autohtonu gastronomsku ponudu dobiti još jednu dodatnu potvrdu te kvalitete. Također, naveo je da će sada napokon Hrvatska jela postati prepoznatljiva jer će se kroz standardizaciju recepata npr. zagorski štrukli ili dalmatinska pašticada pripremati po istom receptu u Dubrovniku, Zagrebu i Osijeku te će gost koji ih proba u bilo kojem od restorana s ovom oznakom znati što će mu iz kuhinje stići na tanjuru. Tek s tim turisti iz inozemstva počet će pamtiti neka naša jela i prepoznavat ih.

I on, kao i vlasnik restorana Zlatko Puntijar, smatra da hrvatskoj gastronomiji pripada mjesto među svim važnijim svjetskim kuhinjama. Puntijar je i dodao da “od kulture stola kreće kultura naroda, a naši su nam preci toliko toga u gastronomiji ostavili u naslijeđe da s ponosom to trebamo pokazivati svima”.

Vlasta Klarić iz HGK također je pozdravila taj projekt i donošenje tog pravilnika jer je to “konačno osmišljen projekt koji osvještava postojanje hrvatske autohtone kuhinje”.

Pravilnikom se propisuje posebni standard „Hrvatska autohtona kuhinja“ koji se može utvrditi za ugostiteljske objekte iz skupina „Restorani“ i „Barovi“ i „Hoteli“ koji u jelovniku imaju najmanje 70 % jela svoje ponude s Popisa jela gastronomske baštine, s tim da u ponudi broj jela s Popisa ne može biti manji od četiri. Iznimno, u 70% jela ubrajaju se i autohtona hrvatska jela koja nisu navedena u popisu, a mišljenje da li se jelo može smatrati autohtonim hrvatskim donosi povjerenstvo. Objekt koji dobije navedeno odobrenje označava se standardiziranom pločom koja mora biti istaknuta na ulazu u ugostiteljski objekt.

Osim ranije navedenog „brendiranja“ objekta, za one koji u ponudi žele imati samo nekoliko jela s popisa i to istaknuti gostima, postoji mogućnost da samo uz njih, u jelovniku, istaknu oznaku „autohtonog jela“.

Važno je napomenuti i da će sva jela imati standardiziranu recepturu i način prezentacije na tanjuru kojeg će se objekti morati pridržavati ukoliko žele zadržati dobivenu oznaku. Na taj način želja je postizanje da bilo koje jelo izgleda jednako i bude jednakog okusa neovisno u kojem kraju Hrvatske se priprema.


KAKO ZATRAŽITI ZNAK?

1. Potrebno je ispuniti obrazac „Zahtjeva za utvrđivanjem posebnog standarda HRVATSKA AUTOHTONA KUHINJA“.

2. Trošak obrade pojedinog zahtjeva je potrebno uplatiti na žiro račun Hrvatske obrtničke komore 2340009-1100174539, u pozivu na broj 400301, s naznakom „Zahtjev za utvrđivanjem posebnog standarda HRVATSKA AUTOHTONA KUHINJA“. Osim troška obrade prijave i rada komisije, dodatni trošak je izrada standardizirane ploče.
Napomena : Očekujemo da će trošak obrade i rada komisije biti cca 1.000,00 kn, a standardizirana ploča 400,00 – 600,00 kn. Po prijavi, kontaktirat će vas iz HOK-a te obavijestiti o konkretnim iznosima, kako bi mogli izvršiti uplatu prije obrade.

3. Dostaviti na Povjerenstvo ispunjeni obrazac, kopiju uplatnice, kao i sve potrebnu dokumentaciju, kako je i naznačeno u obrascu.

4. Elektronički popunjen obrazac nužno je dostaviti elektroničkim putem na e-mail cehovi@hok.hr. Također isprintan, potpisan i žigosan obrazac uz svu potrebno dokumentaciju potrebno je poslati na adresu: Hrvatska obrtnička komora, Povjerenstvo za ocjenu jelovnika, Ilica 49/II, p.p.166., 10000 Zagreb.

5. Nakon pozitivnog mišljenja Povjerenstva ugostitelj podnosi zahtjev nadležnom uredu Ministarstva turizma za dobivanjem rješenja o udovoljavanju posebnog standarda.

6. Po pozitivnom rješenju ugostitelj dobiva i standardiziranu ploču s oznakom Posebnog standarda, te svu potrebnu dokumentaciju.

Brendiranje hrvatske kuhinje i eno-gastronomske ponude zadaci su s kojima se treba aktivno baviti. Smatramo da će se vašim aktivnim uključivanjem u ovaj projekt znatno povećati promocija Hrvatske kao iznimne gastronomske destinacije. Sigurno je da implementacija ovog projekta zahtjeva vrijeme i uključivanje svih relevantnih ugostitelja, stručnjaka, eno-gastronoma i ostalih iz ove branše. Zbog navedenog, otvoren je poziv svim zainteresiranima, da svojim idejama, konstruktivnim prijedlozima i sugestijama pomognu u što boljoj realizaciji projekta.

Za sva ostala pitanja ili eventualne komentare molimo javite se Krešimiru Tomiću na broj tel. 01/ 4806 632 ili 631, putem faxa 01/ 4846 610 ili putem e-maila: cehovi@hok.hr.

PREUZMITE DOKUMENTE:


URED HKS

Radno vrijeme Ureda: pon. - pet. 10:00 - 14:00

042/300-022
042/313-700
Aleja kralja Zvonimira 1, 42000 Varaždin
hks@kuhar.hr

recepti

Hladno predjelo

zlatni grozd - 099

Autor: ROZALIJA NERALIĆ


Toplo predjelo

toplo predjelo 2

Autor: Grozdana Bohorč


Glavno jelo

zlatni grozd - 114

Autor: ROZALIJA NERALIĆ


Desert

zlatni grozd - 123

Autor: SNJEŽANA BLAŽIČKO