Na okruglom stolu o sustavu doniranja hrane i radu banki hrane u Hrvatskoj, na kojem je sudjelovao i Hrvatski kuharski savez, sudionici su se složili kako je postojeći sustav funkcionalan, ali da mu nedostaje dugoročna održivost. Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Zdravko Tušek naglasio je da je ključno osigurati održivost sustava banaka hrane, osobito kroz jačanje infrastrukturnih, ljudskih i financijskih kapaciteta, kako bi hrana redovito stizala do onih kojima je najpotrebnija.
S time su se posebno složili ravnatelji društava Crvenoga križa. Adela Sočev, ravnateljica Gradskog društva Crvenog križa Koprivnica, istaknula je da banke hrane imaju dobar temelj postavljen kroz rad društava Crvenog križa te operativne i tehničke sposobnosti za sprječavanje bacanja hrane, ali da sustav ne može dugoročno počivati isključivo na volonterima. Naglasila je važnost osiguranja održivosti kako bi rezultati bili još bolji i kako bi još više hrane stiglo do korisnika.
Posebno je istaknuta i uloga posrednika u lancu doniranja. Martina Hećimović, ravnateljica Gradskog društva Crvenog križa Osijek, naglasila je da je u Osječko-baranjskoj županiji aktivan 21 posrednik te da banka hrane u županiji ima ključnu koordinatornu ulogu između donatora i posrednika, što omogućuje da sustav doniranja u potpunosti zaživi u praksi.
Predstavnici poslovnog sektora naglasili su važnost edukacije građana o smanjenju otpada od hrane, posebno kada je riječ o razumijevanju rokova trajanja proizvoda. Vlatko Zovko, direktor nabave i ponude prehrane u tvrtki Metro Cash&Carry, upozorio je na važnost brzine u lancu doniranja, osobito kod svježih proizvoda poput mliječnih i mesnih, ribe, voća i povrća, gdje minute često odlučuju hoće li se namirnice moći iskoristiti prije isteka roka trajanja i stići do korisnika.
Okrugli stol dotaknuo se i ugostiteljskog sektora. Predsjednik Hrvatskog kuharskog saveza Erich Glavica istaknuo je kako se u ugostiteljstvu i dalje baca previše hrane te da je glavni uzrok tomu neznanje – od planiranja nabave do pravilnog skladištenja i korištenja namirnica. Bacanje hrane nazvao je rasipanjem resursa i novca te naglasio da Hrvatski kuharski savez u tome vidi svoju odgovornost kroz edukaciju kuhara, šefova kuhinja i ugostitelja.
U Hrvatskoj trenutačno djeluje devet banaka hrane, od čega osam vode društva Crvenoga križa. Sudionici su se složili da se mreža banaka hrane mora dalje širiti, jer potrebe na terenu pokazuju da je potražnja za podrškom velika. Marina Pinjagić Telak, zamjenica izvršnog predsjednika Hrvatskog Crvenog križa, posebno je upozorila na kontrast između blagdanskog razdoblja, prepunih stolova i rekordne potrošnje, i činjenice da tisuće ljudi u Hrvatskoj žive u riziku od siromaštva i neizvjesnog obroka. Naglasila je da sustavno i odgovorno upravljanje viškovima hrane može smanjiti pritisak na one koji žive s vrlo malo.
Okrugli stol zaključen je jasnom porukom: banke hrane važan su dio socijalnih i okolišnih politika Republike Hrvatske te snažan oslonac osobama u potrebi. Istaknuto je da održiv sustav doniranja hrane može funkcionirati samo uz partnersku suradnju institucija, donatora, lokalnih zajednica i organizacija koje rade na terenu, uz ključnu ulogu Hrvatskog Crvenog križa i njegovih društava. Posebno je naglašena važnost stabilnog financiranja, ulaganja u infrastrukturu, logistiku i ljudske resurse te digitalizacije kroz sustav e-doniranja, koji povećava učinkovitost i transparentnost.
Hrvatski kuharski savez nastavit će podržavati inicijative koje smanjuju bacanje hrane te poticati sve kuhare i ugostitelje da svojim znanjem i odgovornošću budu aktivan dio rješenja – kako bi što manje hrane završilo u otpadu, a što više na stolovima onih kojima je najpotrebnija.
